Psihodermatologija je dio dermatologije koji se bavi proučavanjem utjecaja psiholoških čimbenika na početak, tijek i liječenje kožnih bolesti. Ujedinjuje više medicinskih djelatnosti: dermatologiju, psihijatriju i kliničku psihologiju. Neke kožne bolesti zbog svog kroničnog tijeka, vidljivosti i subjektivnih tegoba, kao što je svrbež, predisponirajući su čimbenik za razvoj sekundarnih psihičkih smetnji kao što su anksioznost i depresija. Mnoge kožne bolesti su inducirane stresom, što bi značilo da stres utječe na pojavu i pogoršanje istih. Najčešće kožne bolesti povezane sa stresom, kod kojih se isključe ostali uzroci, su alopecija (opadanje kose), urtikarija (koprivnjača) i pruritus (svrbež). Stres utječe i na pogoršanje kožnih bolesti poput rosacee, akni, psorijaze te seboroičnog i atopijskog dermatitisa.
Dermatolozi se najčešće susreću s kožnim promjenama u djece i odraslih kao što su akne, svrbež, razni oblici dermatitisa kroničnog tijeka poput atopijskog i seboroičnog dermatitisa te psorijaze. Takve kožne bolesti je potrebno tretirati lokalno i sustavno. U liječenju takvih pacijenata potreban je ponekad zajednički pristup dermatologa, psihologa i psihijatra sa svrhom pružanja odgovarajuće terapije. Treba spomenuti i redovite preglede madeža te ostalih promjena na koži (seboroičnih keratoza, angioma, fibroma) za koje nam je posebno korisna dermatoskopija, odnosno pregled kože uz pomoć dermatoskopa, te njihovo odstranjenje uz minimalno invazivne procedure poput krioterapije (terapija tekućim dušikom) i radiofrekvencijskog postupka uklanjanja kožnih promjena (fibroma i keratoza). Kožne bolesti u svakom slučaju utječu na kvalitetu života pacijenta. Mnogi pacijenti s kožnim bolestima, osobito ako su lokalizirane na vidljivim dijelovima tijela, poput lica i ruku osjećaju se stigmatizirano. U takvih pacijenata može se stvoriti osjećaj srama i sama osoba negativno procjenjuje ljepotu svojeg lica i/ili cijelog tijela. To u konačnici može potaknuti negativnu sliku o vlastitom tijelu i svakako utječe na strategije liječenja dermatoloških pacijenata, pri čemu je najvažniji interdisciplinarni pristup, dermatologa, psihijatara i psihologa.
